Hipinosi: differenze tra le versioni

Versione attuale delle 07:35, 1 apr 2026

Hipinosi (vakadidike: Hypnosis) e dua na ivakarau ni bula e vakayagataki me vakayavalati na vakanananu, me vakadodonutaki na yalomatua, ka me vakabulai kina e so na mate se cati ni lomana. E sega ni dua na matanitu, ia e dua na ivakarau ni veivakasaurarataki ka rawa ni vakayagataki me vukei ira na tamata ena nodra veisiga se ena veivakabulai. Ena Viti, e sa vakayagataki tiko ena veimataqali sala: ena veivakabulai, ena veivakatorocaketaki, kei na veivosaki vaka-Yalo.

Na iTuvatuva ni Ka

Hipinosi e dua na iwalewale vaka-Yalo e vakayagataki kina e dua na dauveivakasaurarataki (hypnotist) me vakasaurarataki e dua na tamata (subject) me yacova e dua na ivakarau e rawa kina ni vakadodonutaki na nona vakanananu, vakasama, se na nona yaloqaqa. Ena gauna oqo, e rawa ni vakayagataki na hipinosi me vakadodonu, me vakaukauwa, se me vakaduiduitaki na veika e nanuma na tamata. E sega ni dua na ka e vakayagataki kina na dra, ia e dua na iwalewale e dau vakayacori ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na mate ni loma me vaka na Yalo ni Bula Cava, na Yalo ni Veivakararawataki, na kavoro, se me vakacegui na rarawa ni bula.

Na Veika e Yaco ena Veigauna Sa Oti (iTukutuku ni Vuravura kei Viti)

Ena vuravura, na hipinosi e sa vakayagataki tiko mai na gauna makawa. Na kai Peresia, kai Ijipita, kei na veimatanitu makawa era sa vakayagataki tiko na veimataqali vakasaurarataki vaka-yalo me vakabulai na mate. Ia, na hipinosi vaka-Vavalagi e tekivu ena ikavalikalagi lalai ni 18, ena vuku ni dua na dokita mai Ositerelia ko Franz Mesmer, ka a vakayagataka na nona ivakarau "mesmerism". Ena ika 19, e sa vakayagataki sara vakalevu na hipinosi ena veivakabulai, sega walega ena loma ni bula ia ena veisau ni bula talega.

Ena Viti, na veivakasaurarataki vaka-yalo e sega ni ka vou. Na veimataqali Vakatevoro kei na Dauvagunu e dau vakayagataki tiko na veisala vaka-Yalo me vakasaurarataki, me vakadodonu, se me vakaduiduitaki e dua na tamata. Na veiliutaki ni lotu, me vaka na Bete, e rau dau vakayagataki tiko na vosa, na sere, kei na veimataqali iyaragi me vakayacori e dua na ivakarau vakataki koya. Na hipinosi vaka-Vavalagi e sa mai vakayagataki tiko ena Viti ena ika 20, ena gauna sa mai tekivu vakayaca kina na veivakabulai vaka-Pisikoloji. E vuqa na noda dauveivakabulai era sa qai vuli na hipinosi me vakataka e dua na iyaya ni nodra veivakabulai.

Na Veimataqali Hipinosi

E vuqa na mataqali hipinosi e vakayagataki ena vuravura, ka rawa ni vakayagataki ena Viti.

Hipinosi Kaukauwa (Traditional Hypnosis): Oqo e dau vakayagataki ena veivakasala, ka rawa ni vakayagataki me vakadodonu na tamata ena dua na ka. E dau vakayacori ena veidredre ka vakayagataki na vosa vaka-kaukauwa.
Hipinosi Vakaitaukei (Ericksonian Hypnosis): Sa vakayacori ena veisala e sega ni dredre, ka vakayagataki tiko na veitalanoa, na veivakararamataki, kei na veivakasala e sega ni koto ena mata. E vakayagataki me vakaduiduitaki na vakanananu.
Hipinosi Vakayalo (Self-Hypnosis): Oqo e vakayacori vakataki koya. E vuli kina e dua na tamata me vakasaurarataki koya vakataki koya me vakana na nona lomana, me vakacegui na rarawa, se me vakaukauwa na nona nanuma.
Hipinosi ni Lesu Tale (Regression Hypnosis): E vakayagataki me lesu tale ki na gauna sa oti, se me raica na veika e a yaco ena bula oqo se na veibuli sa oti. E dau vakayagataki me vakaduiduitaki na mate ni loma mai na gauna sa oti.
Hipinosi Vakaveivakabulai (Clinical Hypnosis): Oqo e vakayagataki sara ga ena veivakabulai. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na rarawa ni bula, me vakacegui na kavoro, me vakaduiduitaki na kena via kana, se me vukei ena kena biu na yaqona se suka.

Na iVakadidike ni Saenisi kei na iVakaro

E vuqa na iVakadidike ena vuravura e vakadinadina tiko ni rawa ni vakayagataki na hipinosi me vukei ena veimataqali mate. Na American Psychological Association e vakabauta ni rawa ni vakayagataki ena veivakabulai. Ena Viti, e sega sara tikoga na iVakadidike levu e caka me baleta na hipinosi, ia e vuqa na noda dauveivakabulai era sa raica tiko na kenai yau. E rawa ni vakayagataki me:

Vakaceguya na rarawa ni bula (pain management)
Vakaduiduitaki na mate ni loma (anxiety, depression)
Vakaduiduitaki na kena via kana levu (weight loss)
Biu na itovo ca (vakadodonu me biu na yaqona, suka, etc.)
Vakaukauwataki na vakanananu me baleta na vuli, cakacaka, se sasaga

Na Veiyalayalati ni Hipinosi ena Viti

Ena Viti, na hipinosi e sega ni dua na ka e vakavotukanataki ena dua na mataivalu. E sega ni dua na lawa e vakamacalataka tiko na cakacaka ni dauveivakasaurarataki. Ia, na veivakabulai e vakayagataki kina na hipinosi, me vaka na veivakabulai vaka-Pisikoloji, e gadreva me vakayacori ga e dua na tamata e vakadewataki (vakadidike) me vaka na Clinical Psychologist, Psychiatrist, se Registered Counselor. Na kena vakayagataki ena vanua tale eso me vaka na veivakatorocaketaki, veivakasala, se na veivosaki vaka-Yalo, e sega ni gadreva e dua na vakadewataki, ia e dodonu me vakayacori e dua na tamata e kila na ka e cakava.

Na iTuvaki ni Bula e Viti e vakasaqara me rawa ni vakadewataki na veivakabulai kece, ia na hipinosi vakataki koya e se bera ni vakadewataki. E dodonu me vakayagataki vata kei na veivakabulai tale eso.

Na iVakarau Vakavanua kei na iVakabauta

Ena vanua ko Viti, na hipinosi e rawa ni veivosakitaki vata kei na iVakarau Vakavanua. E vuqa na kai Viti era vakabauta tiko na veika vaka-Yalo, na veivakasaurarataki, kei na veiliutaki ni lotu. E so era raica na hipinosi vaka-Vavalagi me vaka e dua na iyaya ni veivakasaurarataki vaka-vanua. E so tale era raica me vaka e dua na ka e veivakaduiduitaki kei na nodra iVakabauta vakalotu. E taukena bibi na kena vakayagataki na hipinosi ena veisala e vakabibitaka na iTaukei, ka sega ni vakacacana na iVakarau Vakavanua.

Na veiliutaki ni lotu e Viti, me vaka na Methodist, Catholic, kei na Assemblies of God, e sega ni dua na ka e tukuna tiko me baleta na hipinosi. E so era vakabauta ni rawa ni vakayagataki kevaka e vukei na tamata, ia e so era rerevaka na kena rawa ni vakayagataki ena veisala e sega ni vinaka. E dodonu me vakayagataki ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui.

Na Dauveiqaravi mai Viti

E vuqa na tamata mai Viti era sa vakayagataki tiko na hipinosi ena nodra cakacaka.

Dr. Apenisa Logavatu: E dua na Clinical Psychologist mai Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vakaiveivakabulai ena nona veivakabulai, vakasamataka na mate ni loma kei na veivakaduiduitaki.
Mereoni Lewatu: E dua na Dauveivakasala (Life Coach) ka dau vuli na hipinosi vaka-Ericksonian. E cakacaka tiko ena veivakatorocaketaki ni tamata, vakasamataka na vuli, cakacaka, kei na veiwekani.
Naca Health and Wellness Centre: E dua na vale ni veivakabulai e Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vata kei na veivakabulai tale eso me vaka na massage therapy kei na yoga, me vakacegui na rarawa kei na kavoro.
Na Veiqaravi Vaka-Pisikoloji ni Univesiti mai Viti: E so na nodra gone vuli era sa vuli tiko na hipinosi me vaka e dua na iyaya ni veivakabulai, ka rawa ni vakayagataki ena nodra cakacaka ena loma ni ika 5.

Raica tale

Veiukeuke

@@ Riga 1: / Riga 1: @@
-'''Hipinosi''' (kuchokera ku Chigiriki: ὕπνος, 'gona'), ndi njira yopangira munthu kuti akhale pachiwopsezo chokhazikika, pomwe malingaliro ake amakhala osasunthika komanso ofooka, pomwe munthuyo amakhala ndi chidwi chambiri ndipo amatha kuvomereza malangizo (sajesioni). Mu Malawi, hipinosi imadziwika ngati chida chothandiza m'maboma osiyanasiyana a thanzi la malingaliro ndi zamankhwala, koma imayang'aniridwa ndi nkhani za chikhalidwe ndi malingaliro a anthu.
+'''Hipinosi''' (vakadidike: ''Hypnosis'') e dua na ivakarau ni bula e vakayagataki me vakayavalati na vakanananu, me vakadodonutaki na yalomatua, ka me vakabulai kina e so na mate se cati ni lomana. E sega ni dua na matanitu, ia e dua na ivakarau ni veivakasaurarataki ka rawa ni vakayagataki me vukei ira na tamata ena nodra veisiga se ena veivakabulai. Ena Viti, e sa vakayagataki tiko ena veimataqali sala: ena veivakabulai, ena veivakatorocaketaki, kei na veivosaki vaka-Yalo.
-== Mtanthauzira ==
+== Na iTuvatuva ni Ka ==
-'''Hipinosi''' ndi chimodzimodzi cha kupezeka kwa malingaliro komwe kumaloledwa ndi wina aliyense kapena kudziyika mwini, pomwe malingaliro amasanduka osasunthika, ofooka, ndipo amakhala ndi chidwi chokhazikika. Pa nthawiyi, munthu amatha kuvomereza malangizo a wothandizira (hypnotist) mosavuta kuposa momwe angachitire pamene ali pachiwopsezo chachikale. Hipinosi si gona; anthu a hipinosi samagona, koma amakhala ndi nzeru zonse ndipo amakumbukira zomwe zinachitika, kupatula ngati atapatsidwa malangizo oti asakumbukire. Mu Malawi, tanthauzo ili lidakula kuchokera ku malingaliro a zamatsenga kupita ku kumvetsetsa kwa sayansi.
-== Mbiri ==
+'''Hipinosi''' e dua na iwalewale vaka-Yalo e vakayagataki kina e dua na dauveivakasaurarataki (hypnotist) me vakasaurarataki e dua na tamata (subject) me yacova e dua na ivakarau e rawa kina ni vakadodonutaki na nona vakanananu, vakasama, se na nona yaloqaqa. Ena gauna oqo, e rawa ni vakayagataki na hipinosi me vakadodonu, me vakaukauwa, se me vakaduiduitaki na veika e nanuma na tamata. E sega ni dua na ka e vakayagataki kina na dra, ia e dua na iwalewale e dau vakayacori ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na '''mate ni loma''' me vaka na '''[[Yalo ni Bula Cava]]''', na '''[[Yalo ni Veivakararawataki]]''', na kavoro, se me vakacegui na rarawa ni bula.
-=== Padziko Lonse ===
-Mbiri ya hipinosi yayamba kale ku Europe, makamaka ku Austria ndi Germany mu zaka za m'ma 1700, pomwe adalembedwa ndi Franz Mesmer, yemwe adamanga dongosolo lotchedwa "mesmerism". Koma kumvetsetsa kwa sayansi kwa hipinosi kunayamba kwambiri mu zaka za m'ma 1900, pomwe asayansi monga Sigmund Freud adagwiritsa ntchito hipinosi pofufuza malingaliro a munthu. Pambuyo pake, ku Britain ndi ku America, adagawika mitu yiwiri: imodzi ikuyang'ana hipinosi ngati chinthu chosiyana (state theory) ndi ina ikuyang'ana ngati njira yothetsera vuto (non-state theory). Lero, hipinosi imagwiritsidwa ntchito m'maboma ambiri a zamankhwala padziko lonse lapansi.
-=== Mu Malawi ===
+== Na Veika e Yaco ena Veigauna Sa Oti (iTukutuku ni Vuravura kei Viti) ==
-Mu Malawi, kugwiritsa ntchito hipinosi kunayamba kuwoneka mochedwa, pang'ono pambuyo pa ufulu mu 1964. Kuyambira m'ma 1990 ndi 2000, adalowa asayansi a zamalingaliro ochokera kunja komanso a ku Malawi omwe adabweretsa njira izi. Chipatala cha Queen Elizabeth ku Blantyre ndi chipatala cha Kamuzu Central ku Lilongwe ndi m'mene anayambira kugwiritsa ntchito njira zosiyanasiyana za chithandizo cha malingaliro, monga hipinosi, pofuna kuthana ndi masautso a m'maganizo, kuchepetsa madolo, ndi kuthandiza anthu omwe ali ndi vuto la kudziwa. Gulu la '''Malawi Counsellors and Psychologists Association (MACPA)''' ndilo lili ndi udindo woonetsetsa kuti njira izi zigwiritsidwa ntchito moyenera.
-== Mitundu ==
+Ena vuravura, na hipinosi e sa vakayagataki tiko mai na gauna makawa. Na kai Peresia, kai Ijipita, kei na veimatanitu makawa era sa vakayagataki tiko na veimataqali vakasaurarataki vaka-yalo me vakabulai na mate. Ia, na hipinosi vaka-Vavalagi e tekivu ena ikavalikalagi lalai ni 18, ena vuku ni dua na dokita mai Ositerelia ko Franz Mesmer, ka a vakayagataka na nona ivakarau "mesmerism". Ena ika 19, e sa vakayagataki sara vakalevu na hipinosi ena veivakabulai, sega walega ena loma ni bula ia ena veisau ni bula talega.
-Hipinosi ili ndi mitundu yosiyanasiyana yomwe imagwiritsidwa ntchito malinga ndi zolinga.
-* '''Hipinosi Yachipatala''' (Clinical Hypnosis): Iyi ndi yomwe amagwiritsa ntchito adokotala, akatswiri a thanzi la malingaliro, kapena anursi ophunzira. Imagwiritsidwa ntchito pofuna kuchiza matenda monga kuwawa kwa thupi, kusowa tulo, mantha, ndi kulephera kuleka chidakwa. Mu Malawi, imagwiritsidwa ntchito m'mipatala yachipatala ndi m'makliniki a thanzi la malingaliro.
+Ena Viti, na veivakasaurarataki vaka-yalo e sega ni ka vou. Na veimataqali '''[[Vakatevoro]]''' kei na '''[[Dauvagunu]]''' e dau vakayagataki tiko na veisala vaka-Yalo me vakasaurarataki, me vakadodonu, se me vakaduiduitaki e dua na tamata. Na veiliutaki ni lotu, me vaka na Bete, e rau dau vakayagataki tiko na vosa, na sere, kei na veimataqali iyaragi me vakayacori e dua na ivakarau vakataki koya. Na hipinosi vaka-Vavalagi e sa mai vakayagataki tiko ena Viti ena ika 20, ena gauna sa mai tekivu vakayaca kina na veivakabulai vaka-Pisikoloji. E vuqa na noda dauveivakabulai era sa qai vuli na hipinosi me vakataka e dua na iyaya ni nodra veivakabulai.
-* '''Hipinosi Yachiwembu''' (Stage Hypnosis): Iyi ndi yomwe amaonetsa pa mapiko kuti asangalats anthu. Amachita kuti anthu achite zinthu zosiyanasiyana monga kulira monga nkhuku, kusewera ngati amene ali ndi chisoni, ndi zina. Izi sizigwiritsidwa ntchito pa chithandizo, ndipo mu Malawi, sizipezeka kwambiri chifukwa anthu amachiona ngati zosayenera.
-* '''Hipinosi Yogwiritsidwa Ntchito Mwini''' (Self-Hypnosis): Ndimeneyu munthu amaphunzira kudziyika mwini pachiwopsezo cha hipinosi popanda wothandizira. Amagwiritsidwa ntchito pofuna kuchepetsa ndende, kukonza maganizo, kapena kuphunzira. Mabuluku ndi makalasi a hipinosi ogwiritsidwa ntchito mwini apezeka pang'ono mu mabuku a ku Malawi ndi pa intaneti.
-* '''[[Hipinosi Yobwerera]]''' (Regression Hypnosis): Njira imeneyi imagwiritsidwa ntchito kuti abweze munthu kuzaka zake zapamwamba, kapena m'mbuyomu, kuti afufuze zomwe zingakhale zatsogolera ku vuto lomwe alinalo. Mu Malawi, njira iyi imayang'aniridwa kwambiri ndipo sizigwiritsidwa ntchito mwambiri chifukwa malingaliro a anthu okhudzana ndi zokhulupirira za m'manda.
-== Kafukufuku Wasayansi ==
+== Na Veimataqali Hipinosi ==
-Kafukufuku wasayansi wa hipinosi wakhala wakukula padziko lonse. Zitsanzo zamatsenga (brain scans) zionetsa kuti pamene munthu ali pachiwopsezo cha hipinosi, magawo ena a ubongo amagwira ntchito mosiyana. Mwachitsanzo, gawo lomwe limayang'anira nzeru ndi kudziwa (prefrontal cortex) limachepetsa ntchito yake, pomwe gawo lomwe limayang'anira chidwi ndi kukumbukira (anterior cingulate cortex) limagwira ntchito kwambiri. Izi zikutanthauza kuti hipinosi ndi "chiyembekezo" chabwino, koma ndi chiyembekezo chomwe chimapangitsa thupi kusintha.
-Mu Malawi, kafukufuku wambiri saukuchitika chifukwa chokwanira chuma ndi akatswiri. Koma chipatala cha Mzuzu Central Hospital chinachita kafukufuku wochepa woona ngati hipinosi ingathandize pochepetsa madolo a anthu omwe akugwira ntchito ya umoyo. Zotsatira zina zasonyeza kuti anthu omwe adagwiritsidwa ntchito hipinosi adachepetsa kugwiritsa ntchito mankhwala. MACPA ikuyembekeza kuti ikakula, idzachita kafukufuku wambiri wa m'Malawi mwene.
+E vuqa na mataqali hipinosi e vakayagataki ena vuravura, ka rawa ni vakayagataki ena Viti.
-== Kugwiritsidwa Ntchito ==
+* '''Hipinosi Kaukauwa (Traditional Hypnosis):''' Oqo e dau vakayagataki ena veivakasala, ka rawa ni vakayagataki me vakadodonu na tamata ena dua na ka. E dau vakayacori ena veidredre ka vakayagataki na vosa vaka-kaukauwa.
-Hipinosi imagwiritsidwa ntchito m'maboma ang'onoang'ono mu Malawi, ndipo amagwiritsa ntchito mofanana ndi padziko lonse.
+* '''Hipinosi Vakaitaukei (Ericksonian Hypnosis):''' Sa vakayacori ena veisala e sega ni dredre, ka vakayagataki tiko na veitalanoa, na veivakararamataki, kei na veivakasala e sega ni koto ena mata. E vakayagataki me vakaduiduitaki na vakanananu.
+* '''Hipinosi Vakayalo (Self-Hypnosis):''' Oqo e vakayacori vakataki koya. E vuli kina e dua na tamata me vakasaurarataki koya vakataki koya me vakana na nona lomana, me vakacegui na rarawa, se me vakaukauwa na nona nanuma.
+* '''[[Hipinosi ni Lesu Tale]] (Regression Hypnosis):''' E vakayagataki me lesu tale ki na gauna sa oti, se me raica na veika e a yaco ena bula oqo se na veibuli sa oti. E dau vakayagataki me vakaduiduitaki na mate ni loma mai na gauna sa oti.
+* '''Hipinosi Vakaveivakabulai (Clinical Hypnosis):''' Oqo e vakayagataki sara ga ena veivakabulai. E rawa ni vakayagataki me vakabulai na rarawa ni bula, me vakacegui na kavoro, me vakaduiduitaki na kena via kana, se me vukei ena kena biu na yaqona se suka.
-* '''Thanzi la Malingaliro''': Kuthana ndi mantha, kusowa tulo, masautso ochokera ku zochitika zoopsa (PTSD), ndi kudandaula kwambiri (depression). Akatswiri amagwiritsa ntchito hipinosi kuti athe kusintha malingaliro ndi mayendedwe a munthu.
+== Na iVakadidike ni Saenisi kei na iVakaro ==
-* '''Zamankhwala''': Kuchepetsa kuwawa, makamaka kwa anthu omwe ali ndi matenda opweteka monga cancer. Imagwiritsidwa ntchito komanso pofuna kuchepetsa madolo ndi kuthandiza kupulumuka kwa opopera.
-* '''Zophunzitsa''': Kuthandiza aphunziri kuti achepetse mantha a mayeso ndi kukumbukira bwino. Kugwiritsidwa ntchito m'sukulu sikusachitika kwambiri mu Malawi.
-* '''Kulephera Kuleka Chidakwa''': Kuthandiza anthu omwe akugwiritsa ntchito fodya, mowa, kapena chamba kuti achepetse chiwawa chokoka. Koma mu Malawi, njira iyi sizogwiritsidwa ntchito mwambiri pokwana chifukwa cha kusowa kwa akatswiri.
-* '''Kuthandiza M'masewera''': Kuthandiza asewera kuti akonze maganizo awo, kuchepetsa mantha, ndi kukweza chidwi. Masewera ena a mpira wa miyendo ku Malawi amagwiritsa ntchito njira zofanana nazo, koma osati hipinosi yokhazikika.
-== Maufulu ndi Malamulo mu Malawi ==
+E vuqa na iVakadidike ena vuravura e vakadinadina tiko ni rawa ni vakayagataki na hipinosi me vukei ena veimataqali mate. Na '''[[American Psychological Association]]''' e vakabauta ni rawa ni vakayagataki ena veivakabulai. Ena Viti, e sega sara tikoga na iVakadidike levu e caka me baleta na hipinosi, ia e vuqa na noda dauveivakabulai era sa raica tiko na kenai yau. E rawa ni vakayagataki me:
-Mu Malawi, palibe malamulo olondola okhudzana ndi hipinosi. Koma kugwiritsa ntchito hipinosi monga gawo la chithandizo cha thanzi la malingaliro kumayendera malamulo a umoyo. Wogwiritsa ntchito hipinosi ayenera kukhala dokotala wovomerezeka, katswiri wa thanzi la malingaliro (psychologist), kapena munthu wophunzira bwino komanso wovomerezeka ndi bungwe monga '''Medical Council of Malawi''' kapena '''Malawi Counsellors and Psychologists Association (MACPA)'''.
-Ngati munthu akugwiritsa ntchito hipinosi popanda chilolezo cha malamulo a umoyo, angamenyedwe ndi malamulo a Malawi. '''Hipinosi yachiwembu''' (stage hypnosis) siyenera kugwiritsidwa ntchito popanda chilolezo cha boma, ndipo ayenera kutsata malamulo a mapiko. Anthu ena amachita makalasi a hipinosi yogwiritsidwa ntchito mwini, ndipo izi sizofunikira chilolezo, koma ziyenera kuchitidwa ndi anthu ophunzira bwino.
+* Vakaceguya na rarawa ni bula (pain management)
+* Vakaduiduitaki na mate ni loma (anxiety, depression)
+* Vakaduiduitaki na kena via kana levu (weight loss)
+* Biu na itovo ca (vakadodonu me biu na yaqona, suka, etc.)
+* Vakaukauwataki na vakanananu me baleta na vuli, cakacaka, se sasaga
-== Malingaliro a Chikhalidwe ==
+== Na Veiyalayalati ni Hipinosi ena Viti ==
-Malingaliro a anthu okhudzana ndi hipinosi mu Malawi amasiyana. Anthu ena, makamasa amene ali ndi maphunziro, amawona hipinosi ngati chida chabwino cha sayansi chothandiza. Koma anthu ena ambiri, makamaka kumidzi, amawona hipinosi ngati matsenga kapena chisilamu. Amachiona ngati chimodzimodzi ndi mfiti kapena kugwiritsa ntchito mizimu yoyipa.
-Chikhalidwe cha Chichewa chimakhala ndi nkhani za mizimu, mfiti, ndi amatsenga. Chifukwa chake, hipinosi, makamaka [[Hipinosi Yobwerera]], imawoneka ngati yowopsa komanso yosayenera kwa anthu ena. Kugwiritsidwa ntchito kwa hipinosi mu chipatala kumathandiza kusintha malingaliro a anthu, koma kusintha uku ndi kosayenda msanga. Akatswiri amafunika kukhala odzichepetsa ndi kumvetsera chikhalidwe cha munthu aliyense akagwiritsa ntchito njira iyi.
+Ena Viti, na hipinosi e sega ni dua na ka e vakavotukanataki ena dua na mataivalu. E sega ni dua na lawa e vakamacalataka tiko na cakacaka ni dauveivakasaurarataki. Ia, na veivakabulai e vakayagataki kina na hipinosi, me vaka na veivakabulai vaka-Pisikoloji, e gadreva me vakayacori ga e dua na tamata e vakadewataki (vakadidike) me vaka na Clinical Psychologist, Psychiatrist, se Registered Counselor. Na kena vakayagataki ena vanua tale eso me vaka na veivakatorocaketaki, veivakasala, se na veivosaki vaka-Yalo, e sega ni gadreva e dua na vakadewataki, ia e dodonu me vakayacori e dua na tamata e kila na ka e cakava.
-== Akatswiri Olemekezeka a ku Malawi ==
+Na '''[[iTuvaki ni Bula]]''' e Viti e vakasaqara me rawa ni vakadewataki na veivakabulai kece, ia na hipinosi vakataki koya e se bera ni vakadewataki. E dodonu me vakayagataki vata kei na veivakabulai tale eso.
-Palibe akatswiri ambiri a hipinosi yokhazikika ku Malawi, koma pali akatswiri a thanzi la malingaliro omwe amagwiritsa ntchito njira zofanana ndi hipinosi m'njira zawo.
-* '''Dr. Chiwoza Bandawe''': Ndiye woyamba kukhala Professor wa Psychology ku University of Malawi (Chancellor College). Samagwiritsa ntchito hipinosi yokhazikika, koma amaphunzitsa za njira zina zothetsera mavuto a malingaliro, ndipo amalimbikitsa kagwiritsidwe ntchito ka njira zosiyanasiyana zokhudzana ndi chikhalidwe cha Malawi.
+== Na iVakarau Vakavanua kei na iVakabauta ==
-* '''Dr. Felix Kauye''': Katswiri wamkulu wa thanzi la malingaliro ku Ministry of Health. Wathandiza kupanga mfundo za thanzi la malingaliro m'dziko lonse, ndipo amalimbikitsa kugwiritsa ntchito njira zonse zothandiza, kuphatikiza zomwe zingakhale zofanana ndi hipinosi, koma zokhazikika ndi chikhalidwe.
-* '''MACPA Akatswiri''': Akatswiri ambiri a m'bungwe la Malawi Counsellors and Psychologists Association amagwiritsa ntchito njira zochokera ku Cognitive Behavioral Therapy (CBT), zomwe nthawi zina zimaphatikizidwa ndi zochita zofanana ndi kuika pachiwopsezo kuti athetsere mavuto a mantha ndi masautso.
-== Onanso ==
+Ena vanua ko Viti, na hipinosi e rawa ni veivosakitaki vata kei na iVakarau Vakavanua. E vuqa na kai Viti era vakabauta tiko na veika vaka-Yalo, na veivakasaurarataki, kei na veiliutaki ni lotu. E so era raica na hipinosi vaka-Vavalagi me vaka e dua na iyaya ni veivakasaurarataki vaka-vanua. E so tale era raica me vaka e dua na ka e veivakaduiduitaki kei na nodra iVakabauta vakalotu. E taukena bibi na kena vakayagataki na hipinosi ena veisala e vakabibitaka na iTaukei, ka sega ni vakacacana na iVakarau Vakavanua.
-* [[Thanzi la Malingaliro]]
-* [[Cognitive Behavioral Therapy]]
+Na veiliutaki ni lotu e Viti, me vaka na Methodist, Catholic, kei na Assemblies of God, e sega ni dua na ka e tukuna tiko me baleta na hipinosi. E so era vakabauta ni rawa ni vakayagataki kevaka e vukei na tamata, ia e so era rerevaka na kena rawa ni vakayagataki ena veisala e sega ni vinaka. E dodonu me vakayagataki ena veidredre, vakabauta, kei na veivakadonui.
-* [[Zochitika Zoopsa]]
-* [[Mankhwala Ochepetsa Madolo]]
+== Na Dauveiqaravi mai Viti ==
-* [[Malawi Counsellors and Psychologists Association]]
+E vuqa na tamata mai Viti era sa vakayagataki tiko na hipinosi ena nodra cakacaka.
+* '''Dr. Apenisa Logavatu''': E dua na Clinical Psychologist mai Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vakaiveivakabulai ena nona veivakabulai, vakasamataka na mate ni loma kei na veivakaduiduitaki.
+* '''Mereoni Lewatu''': E dua na Dauveivakasala (Life Coach) ka dau vuli na hipinosi vaka-Ericksonian. E cakacaka tiko ena veivakatorocaketaki ni tamata, vakasamataka na vuli, cakacaka, kei na veiwekani.
+* '''Naca Health and Wellness Centre''': E dua na vale ni veivakabulai e Suva e vakayagataki tiko na hipinosi vata kei na veivakabulai tale eso me vaka na massage therapy kei na yoga, me vakacegui na rarawa kei na kavoro.
+* '''Na Veiqaravi Vaka-Pisikoloji ni Univesiti mai Viti''': E so na nodra gone vuli era sa vuli tiko na hipinosi me vaka e dua na iyaya ni veivakabulai, ka rawa ni vakayagataki ena nodra cakacaka ena loma ni ika 5.
+== Raica tale ==
+* [[Yalo ni Bula Cava]]
+* [[Yalo ni Veivakararawataki]]
+* [[Pisikoloji]]
+* [[Vakatevoro]]
+* [[Dauvagunu]]
+* [[Hipinosi ni Lesu Tale]]
+== Veiukeuke ==
+<references />
 [[Category:Hipinosi]]
-[[Category:Psychology]]
+[[Category:Pisikoloji]]