<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="it">
	<id>https://it.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Hippinoore_Caggalngol</id>
	<title>Hippinoore Caggalngol - Cronologia</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://it.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Hippinoore_Caggalngol"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://it.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?title=Hippinoore_Caggalngol&amp;action=history"/>
	<updated>2026-04-16T09:07:56Z</updated>
	<subtitle>Cronologia della pagina su questo sito</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.7</generator>
	<entry>
		<id>https://it.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?title=Hippinoore_Caggalngol&amp;diff=469&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiBot2: Bot: Created Regression Hypnosis article in Fulfulde</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://it.reincarnatiopedia.com/wiki/index.php?title=Hippinoore_Caggalngol&amp;diff=469&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2026-04-01T09:32:22Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Created Regression Hypnosis article in Fulfulde&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nuova pagina&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Regression Hypnosis&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Past Life Regression&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;) ko ɗowtirde e ɗemngal Fulfulde &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Hippinoore Jippaande&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ko fannu hippinoore (hypnosis) ɗo kuutorataa ngam yiytude e ɓeydude kootol maɓɓe ɗin e gila ko adii jooni, ɗe ɗaɗɗii no heɓtii ko&amp;#039;e maa ɗuum ko jippaande e gila ko adii jooni (past life). Kuuɓe ɗee ɗon haani e dow laawol ngol, ɗon waawi heɓde e mawnde maa e suka dow ko adii. Kuugol ngal ɗon haani e ɓeydude ko&amp;#039;e ɗe ɓamtaani e nder sukaaji maa ko&amp;#039;e ɗe ɓuri heewde e maayo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sifaaji (Definition) ==&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Hippinoore Jippaande&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ko fannu [[Hippinoore]] ɗo kuutorataa ngam wallitde banaadeejo to nokkuure ɗo o laatii ko adii jooni, haa o waawi wi&amp;#039;a ko o waɗi ko o yi&amp;#039;i. Kuuɓe ɗon nodda ɗum &amp;quot;jippaande&amp;quot; sabu banaadeejo ɗon jippa to ko adii, haa to nder duuniyaaru makko adii (past life) maa to nder lewru mum adii. Kuugol ngal ɗon haani e kuuɓe ɗe njiɗɗi ko&amp;#039;e ɗe ɓamtaani nder sukaaji maa ngam heɓde humpito dow laawol ngol. Humpito ngal ɗon waawi jeyaa ko&amp;#039;e dow: sukaaji ɗe ɓamtaani, hoolaaji ɗe ɓamtaani, maa ɓernde ɗe ɓuri heewde e maayo.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Taariika (History) ==&lt;br /&gt;
Taariika mum ɓurii fuu anndinde e nder duuniyaaru Lammba&amp;#039;en ngam kuuɓe ɗiɗo: &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Morey Bernstein&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; e &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Brian Weiss&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Bernstein ɗon anndinaa ngam deftere mum &amp;quot;The Search for Bridey Murphy&amp;quot; (1956), ɗo o sifaa ko o waɗi hippinoore jippaande e debbo mo o wi&amp;#039;i o laatii debbo Irish nder ɗuum sahaa. Brian Weiss, ko doktoor psychiatry, ɗon anndinaa ngam deftere mum &amp;quot;Many Lives, Many Masters&amp;quot; (1988), ɗo o sifaa ko o waɗi e banaadeejo mo ɗum ɓeydi o sukaaji mum ɗe ɓamtaani. Weiss wi&amp;#039;i ɗum ɓeydi ko&amp;#039;e ɗe ɓuri heewde e maayo e ɓeydi humpito dow gila ko adii jooni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kuuɓe go&amp;#039;o ɗon ɓeyda ɗum haa ɓurna, hawru e &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Michael Newton&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; e &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Dolores Cannon&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;. Newton ɗon anndinaa ngam kuugol mum dow &amp;quot;Life Between Lives&amp;quot; (LBL) hippinoore, ɗo o yiyti ko&amp;#039;e dow sahaa ɗo neddo ɗon hoota e ɓiyum maa e ɓiyum. Cannon ɗon anndinaa ngam kuugol mum &amp;quot;Conversations with Nostradamus&amp;quot; e &amp;quot;The Three Waves of Volunteers,&amp;quot; ɗo o sifaa ko&amp;#039;e ɗe o heɓi e hippinoore jippaande ɗe haani e dow taariika duuniyaaru e ko ɓeydaani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Laawol Kuugol (Methodology) ==&lt;br /&gt;
Laawol kuugol hippinoore jippaande ɗon haani e ɗowtirde banaadeejo to nokkuure ɗo o laatii ko adii. Kuugol ngal ɗon fuɗɗa e &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;ɗowtirde&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; banaadeejo to nokkuure ɗo o laatii jooni, refti kuuɗo ɗon yiɗi o jippa to ko adii, haa to nder duuniyaaru mum adii. Banaadeejo ɗon wi&amp;#039;a ko o yi&amp;#039;i, ko o naati, ko o nanii to nokku ɗum. Kuuɗo ɗon ɓadita humpito ngal ngam o heɓ humpito dow sukaaji maa ɓernde ɗe ɓuri heewde. Laawol ngal ɗon haani e kuuɗo mo anndi laawol hippinoore e mo anndi ko ɗum haani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Fannuuji (Types) ==&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Age Regression&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;: Ko ɗowtirde banaadeejo to sahaa mum adii nder ɗum duuniyaaru, haa to ɓernde mum. Ɗum kuuɗaa ngam yiytude ko&amp;#039;e ɗe ɓamtaani nder sukaaji ɗe heɓii nder ɓernde.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Past Life Regression (PLR)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;: Ko ɗowtirde banaadeejo to duuniyaaru mum adii, ɗuum ko ɓurɗe anndinde. Ɗum ɗon haani e yiytude ko&amp;#039;e dow duuniyaaru ɗin adii, ɗe ɗon waawi jeyde sukaaji jooni.&lt;br /&gt;
* &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Life Between Lives (LBL) Regression&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;: Ko fannu ɗe Michael Newton ɓeydi, ɗo kuuɗo ɗon yiɗi banaadeejo o yiylo sahaa ɗo o laatii hoota e ɓiyum maa e ɓiyum, to nokkuure ɗo ɓiyum ɗon ɗon. Ɗum ɗon haani e heɓde humpito dow ko ɓeydaani e dow gila.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Yiyande Sayinsiji (Scientific perspective) ==&lt;br /&gt;
Sayinsiji ɗuuɗɗi ɗon yi&amp;#039;a dow hippinoore jippaande. Ɓe ɗon wi&amp;#039;a, ɗuum ko &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;confabulation&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; maa &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;false memory&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, ɗo banaadeejo ɗon mari ko o yi&amp;#039;i ko o waɗi ko adii, ammaa ɗum woodi ko o nanii e filim, deftere, maa o nanii ko go&amp;#039;o. Ɓe ɗon wi&amp;#039;a, ɗuum waawi waɗude ngam &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;hypnotic suggestion&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, ɗo kuuɗo ɗon yiɗi banaadeejo o wi&amp;#039;a ko&amp;#039;e ɗe o yiɗi. Sayinsiji ɗon nodda ɗum &amp;quot;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;past life regression therapy&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;&amp;quot; ɗum alaa seedaaji sayinsiji ɗe ɓanngitii ɗum. Ammaa, kuuɓe ɗon wi&amp;#039;i, ɗum haani nder sukaaji ɗe ɓamtaani, ɗum waawi waɗde nder laawol ngol.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Yiytude Gila (Reincarnation research) ==&lt;br /&gt;
Yiytude dow gila (reincarnation) ɗon haani e ɗuuɗɗi nder diinaaji e ɗemɗe. To diinaaji ɗee, bana diina Hindu, Buddhist, e ɗemɗe ɗe ɗon ɗon, gila ko haani. Yiytude sayinsiji dow gila ɗon haani e ɓerɗe ɗe ɓe wi&amp;#039;i ɓe anndi ko&amp;#039;e dow duuniyaaru ɓe adii, ɗe ɓe anndaa ngam ɗum sahaa. Kuuɗo bana &amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ian Stevenson&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ɗon yiyti ɓerɗe ɗee ɗuuɗɗi, o wi&amp;#039;i ɓe wi&amp;#039;a ko&amp;#039;e ɗe ɓuri heewde. Ammaa, sayinsiji ɗuuɗɗi ɗon yi&amp;#039;a ɗum, ɓe wi&amp;#039;i ɗum waawi waɗude ngam ko ɓerɗe ɗee nanii e maɓɓe.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Kuugol nder Naajeeriya, Kameruun, Nijeer, Gine (Practice in Nigeria, Cameroon, Niger, Guinea) ==&lt;br /&gt;
To nder lesdi Naajeeriya, Kameruun, Nijeer, e Gine, kuugol hippinoore jippaande ɗon fuɗɗii heɓude anndal, ammaa ɗon haani e nder nokkuuje ɗe kuuɓe ɗon ɗon e nder suuduuji therapy. To ɗemngal Fulfulde, ɗum ɓuri anndinde to nokkuuje ɗe kuuɓe ɗon anndi diinaaji ɗe ɗon haani e gila, bana diinaaji ɗiɗo ɗee (traditional beliefs). To nder diinaaji ɗee, gila ko haani, ɗum waawi waɗde ngam yiytude sukaaji ɗe ɓamtaani.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To Naajeeriya, kuuɓe ɗe ɓurɗe anndinde ɗon kuuɗa hippinoore jippaande nder suuduuji therapy to ɗiɗi lesdi, bana Legos, Abuja, e Port Harcourt. Ɓe ɗon kuuɗa ɗum ngam wallitde sukaaji dow hoola, ɓernde, e ko&amp;#039;e ɗe ɓuri heewde. To Kameruun, ɗon haani nder nokkuuje ɗe kuuɓe ɗon anndi diinaaji ɗee, ɗe ɗon haani e gila. To Nijeer e Gine, ɗum ɓuri heewde to nokkuuje ɗe Fulɓe ɗon ɗon, ɗe ɗon anndi diinaaji ɗee.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kuuɓe ɗe ɓurɗe anndinde nder ɗiɗi lesdi ɗee ɗon haani e dow gila, ɗum waawi waɗde ngam yiytude sukaaji. Ammaa, diinaaji ɗuuɗɗi, bana Diina Lislaamu e Diina Kirista, ɗon yi&amp;#039;a gila, ɗum ɗon haani nder ɗiɗi lesdi ɗee. Kuugol hippinoore jippaande ɗon haani e nder nokkuuje ɗe ɗum ɗon haani e diinaaji ɗee, ɗum waawi waɗde ngam yiytude sukaaji.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ƴeewte Laawol e Kuugol (Legal and ethical considerations) ==&lt;br /&gt;
Kuugol hippinoore jippaande ɗon haani e ɳeewte laawol e kuugol. Kuuɗo ɗon ɓadita ɗum ngam o heɓii jaŋde dow laawol hippinoore e therapy. Ɗum waawi waɗde ngam yiytude sukaaji, ammaa ɗum waawi ɓeydude ko&amp;#039;e ɗe ɓamtaani maa ɓeydude banaadeejo to nokkuure ɗo o laatii ko adii. Kuuɗo ɗon ɓadita ɗum ngam o anndi ko ɗum haani e ɗum waawi waɗde.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
To nder lesdi Naajeeriya, Kameruun, Nijeer, e Gine, laawol ɗon ɓadita kuugol therapy, ammaa laawol dow hippinoore jippaande ɗon ɗuum alaa ɓurɗe ɓanngitte. Ɗum waawi waɗde ngam kuuɗo mo anndi laawol therapy. Kuuɗo ɗon ɓadita ɗum ngam o anndi ko ɗum haani e ɗum waawi waɗde.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Ndaaringol ==&lt;br /&gt;
* [[Hippinoore]]&lt;br /&gt;
* Gila (Reincarnation)&lt;br /&gt;
* Hypnotherapy&lt;br /&gt;
* Psychology&lt;br /&gt;
* Traditional African religions&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Category:Hippinoore]]&lt;br /&gt;
[[Category:Gila]]&lt;br /&gt;
[[Category:Hippinoore Jippaande]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiBot2</name></author>
	</entry>
</feed>